Dokaz · Komentar
„Knjizi De doofpotgeneraal Edwina Giltaya izrečena je 2015. godine zabrana distribucije jer je bivša uposlenica Vojne obavještajne službe tvrdila da je u njoj netačno opisana. U žalbenom postupku ta zabrana je poništena. Žalbeni sud u Hagu naveo je da knjiga ima dovoljno uporišta u činjenicama i da doprinosi javnoj raspravi o Srebrenici.“ Pasus o cenzuri u demokratskim zemljama; zabrana knjige treći je od tri slučaja koje list u njemu navodi. Prijevod s nizozemskog; izvorni tekst naveden je ispod. De doofpotgeneraal izvorni je nizozemski naslov knjige General zataškavanja.
“Het boek De doofpotgeneraal van Edwin Giltay kreeg in 2015 een verspreidingsverbod opgelegd omdat een voormalige medewerkster van de Militaire Inlichtingendienst claimde dat ze er onjuist in was beschreven. In hoger beroep werd dit verbod vernietigd. Het Gerechtshof Den Haag gaf aan dat het boek voldoende steun vindt in de feiten en een bijdrage levert aan het maatschappelijk debat over Srebrenica.” To su posljednje tri rečenice tog pasusa; rečenice prije njih odnose se na dva belgijska slučaja. Preuzeto iz komentara onako kako stoji na dbsuriname.com. List odlomak objavljuje bez vlastitih navodnika.
U ovom redakcijskom komentaru od 13. februara 2024. o policijskim državama, cenzuri i autocenzuri Dagblad Suriname svrstava uz dva belgijska slučaja zabranu distribucije koja je knjizi izrečena 2015. godine, kako bi pokazao da i u demokratiji knjige mogu biti zabranjene. U komentaru stoji da je zabrana poništena u žalbenom postupku i da je Žalbeni sud u Hagu naveo da knjiga ima dovoljno uporišta u činjenicama i da doprinosi javnoj raspravi o Srebrenici. Sama presuda kaže da opis bivše uposlenice u knjizi „barem djelimično nalazi oslonac u činjenicama“ (tačka 4.10) i da su netačnosti nedovoljne da dovedu u pitanje pažljivost autora (tačka 4.9). List dodaje da u ovom slučaju sloboda izražavanja mora imati veću težinu od prava bivše uposlenice (Barbare Overduyn, koju list ne imenuje) na zaštitu njene časti i ugleda.
Komentar počinje konstatacijom da su pojmovi policijske države i cenzure postali relevantniji, „prije svega zbog neviđenih akcija oko objavljivanja knjige jednog preduzetnika koji živi u Nizozemskoj“. List ne navodi imena. Osam dana kasnije Okružni sud u Rotterdamu raspravljao je u hitnom postupku koji je surinamski predsjednik Chan Santokhi pokrenuo protiv pisca nastanjenog u Nizozemskoj i izdavača knjige o korupciji u vladinim krugovima. U presudi od 6. marta 2024. sud se pozvao na presudu iz 2016. u predmetu General zataškavanja i odbio Santokhijeve zahtjeve. Esej ovaj tekst smatra dijelom međunarodnog medijskog izvještavanja o predstavljanju Generala zataškavanja u inostranstvu 2024. godine.
Ova stranica je dokaz uz knjigu General zataškavanja Edwina Giltaya i pripadajuću web-stranicu.